Sudija Ustavnog suda Milorad Gogić kazao je da nije tačno da je izbor sudije Desanke Lopičić za predsjedavajućeg sudiju nezakonit, jer je jedan sudija promijenio stav, te da je njen izbor za predsjedavajućeg sudiju bio suprotan Ustavu i Poslovniku Ustavnog suda.

– Ovo je potvrđeno u Izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru za 2020. Postupak imenovanja novog predsjednika Ustavnog suda treba sprovesti bez daljeg odlaganja... Tačno je samo da je sudija Desanka Lopičić bila prvi ili četvrti glas za donošenje predmetne odluke Ustavnog suda od 27. januara ove godine kojom je ona izabrana za predsjedavajućeg sudiju. Dalje, ista odluka je donijeta mimo predloženog dnevnog reda, jer je u njemu bila samo jedna tačka: „Predlog za izbor predsjednika suda”. Postupak za izbor predsjednika suda nije sproveden shodno članu 12 stav 4 Poslovnika Ustavnog suda, jer nakon tri neuspjela kruga glasanja, kako nijedan od kandidata nije dobio potrebnu većinu glasova, izbor se u cjelini nije ponovio, a što bi obuhvatalo i ponavljanje postupka predlaganja kandidata. No, tadašnji predsjednik Ustavnog suda Dragoljub Drašković je predložio da se izabere predsjedavajući sudija. Tome sam se odlučno i argumentovano protivio, kao i sudije Iličković i Šćepanović. Konačno većinom glasova sa tri glasa protiv, mojim i sudija Iličkovića i Šćepanovića, donijeta je predmetna Odluka kojom je sudija Desanka Lopičić izabrana za predsjedavajućeg sudiju – navodi Gogić, reagujući na navode Lopičić objavljene u „Danu”.

Dodaje da je 6. novembra Ustavni sud većinom glasova donio odluku kojom je ukinuta odluka Ustavnog suda o izboru sudije Desanke Lopičić za predsjedavajućeg sudiju od 27. januara.

– Što se tiče navoda sudije Lopičić da nijedan od sudija na sjednici od 27. januara, kada smo trebali izabrati predsjednika Suda, a ne predsjedavajućeg sudiju, nije želio da prihvati rukovođenje sudom i to nije tačno. „Lacuna iuris” pravna praznina u konkretnom nije postojala kako spočitava sudija Lopičić. Pozivanje na metodu interpretacije Ustava i Zakona o Ustavnom sudu izmišljanjem „predsjedavajućeg sudije” i popunjavanje pravne praznine, iako je nema, u konkretnom radi nesmetanog funkcionisanja suda je krajnje neutemeljeno, neprihvatljivo i arbitrerno za sudiju Ustavnog suda.

Takođe, i pozivanje na sopstvenu praksu iz 1996. godine i na uporednu ustavno/sudsku praksu nije ozbiljna argumentacija, jer su iste bile u potpuno drugačijim i normativno-pravnim i činjeničnim okolnostima. Navod sudije Lopičić da predsjedavajući sudija nije predsjednik Ustavnog suda ostavio me je bez teksta, mogao bih ga tumačiti samo u krivično pravnom smislu, ali neću. Netačno je da je sudija Lopičić ijednom, a kamoli više puta pokušavala da organizuje izbor predsjednika suda. Tačno je da je uvijek do 6. novembra bila protiv izbora predsjednika Suda, uz većinu od četiri glasa sa njenim glasom kao četvrtim, i to počev od 27. januara iste godine – zaključuje Gogić.

M.M.K.

---

Mitrić: Ili ne zna, ili naopako tumači
Na navode Lopičić reagovao je i profesor dr Blagota Mitrić, redovni profesor prava u penziji, nekadašnji predsjednik Ustavnog suda.

– U vašem listu dala je kratak intervju neustavna predsjedavajuća Ustavnog suda Desanka Lopičić, pravdajući „ustavnost” svog trenutnog statusa, poziva tzv. pravnu prazninu, čime je pokazala da ne zna ili da naopako tumači institut pravne praznine. Za nauk, pravna praznina predstavlja društveni odnos koji nije regulisan pravom, u najkraćem. Međutim, u konkretnom slučaju nema pravne praznine, jer je prema sadašnjem Zakonu o Ustavnom sudu propisano da kad predsjedniku istekne mandat, a novi nije izabran, onda funkciju preuzima zamjenik predsjednika, koji postoji u normi, ali ga Ustavni sud nikada nije izabrao, pa je dalje propisano, ako nema ili nije izabran zamjenik predsjednika, onda funkciju preuzima najstariji sudija Ustavnog suda. Žalosno je u pravnom smislu obrazloženje „predsjedavajuće” da najstariji sudija nije htio– naglašava Mitrić.